Uni Graz > Geisteswissenschaftliche Fakultät > Institut für Slawistik
 
Font size:      

Dragomir Kozomara, Banjaluka, Bosnien und Herzegowina

5. März (Mittwoch) 2008

5. März (Mittwoch) 2008
12.30-13.30
UR 1.054
Merangasse 70

Dr. Dragomir Kozomara
Philosophische Fakultät der Universität Banjaluka
Bosnien und Herzegowina

Glas jat i njegovi refleksi

Dragomir Kozomara

Glas jat i njegovi refleksi

Glas jat, koji je nekadašnji vokal prednjeg reda, vodi porijeklo od dugog e i diftonga oi, ai. U 14. vijeku, kad je djelovao niz apsolutnih glasovnih promjena, ovaj vokal nestao je iz jezika a zamijenili su ga drugi glasovi. Vokal jat ostavio je mnogo tragova u jeziku.

Tako se, npr., dijalekti štokavskih govora prema refleksima jata dijele ne ekavske
(belo, mleko),
ijekavske
(bijelo, mlijeko)
i ikavske
(bilo, mliko).

Za osnovicu standardnog jezika uzeti su dijalekti koji imaju ekavsku i ijekavsku zamjenu jata, pa imamo ekavsku i ijekavsku standardnu normu. Kad je u pitanju ekavski standard, zamjena jata veoma je jednostavna, što nije slučaj u ijekavskoj zamjeni, te će ovdje uglavnom biti riječ o standardnim ijekavskim refleksima jata.

U ijekavskom književnom jeziku vokal jat reflektovao se u sljedeće vrijednosti:
ije, je, jē, e, i.

ije ili je

Osnovno uputstvo prilikom pisanja refleksa jata u ijekavskom književnom jeziku glasi: Prema ekavskom dugom e piše se i izgovara ije, a prema ekavskom kratkom e piše se i govori je. Npr.:

  • dete: dijete, vreme: vrijeme, zvezda: zvijezda, breg: brijeg, sneg: snijeg deliti: dijeliti, zevati: zijevati, vredan: vrijedan, menjati: mijenjati, pretiti: prijetiti, slediti: slijediti, cepati: cijepati;
  • deca: djeca, pesma: pjesma, vera: vjera, mera: mjera, sena: sjena, bežati: bježati, verovati: vjerovati, sesti: sjesti, meriti: mjeriti, pevati: pjevati, terati: tjerati, gde: gdje itd.
Ovo uputstvo, međutim, ima i svoje slabosti. Prva je slabost što je veoma malo govornika koji u svakom momentu mogu odrediti kvantitet vokala e u ekavskoj zamjeni jata. Druga se slabost ogleda u činjenici da se prema ekavskom dugom e u pojedinim slučajevima ne piše ije u ijekavskoj zamjeni jata. Tako u primjerima kao što su:
sjenka, vjernik, nedjeljni, besjedā, medvjedā, zasjedanje, pomjeranje, namještanje i sl.
prema ekavskom dugom e piše se je jer je u tim slučajevima došlo do sekundarnog duženja vokala. Da je to tako, pokazuju nam oblici nominativa jednine osnovnih riječi ako se radi o deklinacionoj riječi:
sjena, vjera, nedjelja, vjera, besjeda, medvjed
i oblici infinitiva ako je u pitanju glagolska riječ:
zasjesti, pomjeriti, namjestiti.

„Ekavski“ oblici u ijekavskoj zamjeni jata

Primjeri tipa
crepovi, bregovi, greška strelica, vremena, vreo, zreo, sazreo, ogrešenje…
rezultat su uprošćavanja suglasničke skupine koja se završava sonantom r a iza nje stoji kratko je:
crepovi > crjepovi crepovi;
bregovi > brjegovi > bregovi.
Ovo nisu ekavizmi koji su se prenijeli iz ekavskog izgovora nego je to fonetska promjena koja je posljedica ekonomičnosti govornog aparata. U srpskom standardnom jeziku ovakvi „ekavizmi“ redovna su pojava, dok je u bošnjačkim i hrvatskim pravopisima i pravopisnim priručnicima prisutno kolebanje; javljaju se, naime, i „ekavizmi“, a i oblici sa neuprošćenom suglasničkom skupinom. Npr.:
greška/grješka.

Oblici: prevoz/prijevoz, prijenos/prijenos, prijelaz/prijelaz, predlog/prijedlog, koji su se u srpskohrvatskom jeziku smatrali pravim dubletima, u bošnjačkoj i hrvatskoj ortografskoj literaturi uglavnom su svedeni na ije-reflekse, a u srpskoj se prednost daje oblicima s e.

Ikavski oblici u ijekavskoj zamjeni jata
Osim ikavizama tipa: nisam, pomozite, noviji, stariji i sl., koji su zajednička karakteristika ekavske i ijekavske zamjene jata, postoje ikavizmi koji su odlika samo ijekavskog književnog jezika. Kad se u ijekavskoj zamjeni jata kratko je nađe u položaju ispred vokala o < l ili sonanata j i lj, javljaju se „ikavski“ refleksi jata, koji su takođe nastali fonetskim putem.

Primjeri:
hteo > htjeo > htio, živeo > živjeo > živio; smejati se > smjejati se > smijati se; beleg > bjeljeg > biljeg.
Izuzeci su:
sjeo, jeo, nedjelja, ponedjeljak, kudjelja i sl.
Dubleti su:
polivati/polijevati, zalivati/zalijevati;
isticati/istjecati, preticati/pretjecati;
zaliv/zaljev, preliv/preljev.
Diferencijalno obilježje imaju primjeri tipa:
zeleniti – činiti nešto zelenim: zelenjeti – postajati zelen; poskupiti – učiniti nešto skupim: poskupjeti – postati skup.
Pseudojatizmi
Svi normativni udžbenici prihvatili su kao književne oblike:
otmjen, istovjetan, bogovjetan, Stjepan
iako u njima nema po porijeklu glasa jat.